Jeste li se ikada zapitali kako su nastala imena iz tehnološkog svijeta ili zašto se vaš omiljeni gadget zove baš tako kako se zove? Iza svakog slavnog tehnološkog imena krije se priča – ponekad duhovita, ponekad potpuno slučajna, a često i prava mala lekcija iz kreativnosti i marketinga.
Zanimljiva imena iz tehnološkog svijeta: 10 najboljih
1. Apple
Zamislite Steva Jobsa, vizionara u trapericama, kako šeće voćnjakom i razmišlja o imenu za svoju novu tvrtku. Nije to bio običan voćnjak, već svojevrsna komuna u Oregonu, poznata kao All One Farm, gdje je Jobs provodio vrijeme baveći se meditacijom, duhovnošću i – naravno – branju jabuka.
Ime “Apple Computer” predložio je Wozniaku dok su se vozili autocestom, tražeći nešto što bi bilo zabavno, prijateljski i nimalo prijeteće, za razliku od tadašnjih ozbiljnih i pomalo zastrašujućih imena poput IBM ili Microsoft.
Ime mu je bilo simpatično, zvučalo je jednostavno i lako pamtljivo, a dodatni praktični razlog bio je i taj što bi Apple u telefonskim imenicima dolazio abecedno prije tadašnjeg poslodavca i konkurenta – Atarija. Wozniak je u početku predložio “Matrix Electronics”, ali nijedno drugo ime nije zvučalo tako svježe i pristupačno kao Apple.
Iako su kasnije kružile razne teorije – od biblijskih referenci, preko Isaac Newtona, pa čak i do počasti Alanu Turingu – istina je puno jednostavnija: Jobs je odabrao ime koje je odražavalo njegovu osobnost, filozofiju i želju da tehnologiju učini pristupačnom svima. Tako je Apple postao sinonim za inovaciju, kreativnost i jednostavnost – a ne za pitu od jabuka.
2. Google
Priča o imenu Google jedna je od najzabavnijih i najpoznatijih u tehnološkom svijetu, a sve je počelo s – pogreškom u tipkanju. Larry Page i Sergey Brin, tada studenti na Stanfordu, razvijali su novi pretraživač koji je trebao indeksirati ogromne količine podataka na internetu. Prvotno su ga nazvali “BackRub” jer je analizirao “backlinkove” među web stranicama, ali su ubrzo shvatili da im treba upečatljivije ime za projekt koji bi mogao promijeniti svijet.
Inspiraciju su pronašli u matematičkom pojmu “googol”, koji označava broj 1 praćen sa 100 nula – simbolizirajući nevjerojatnu količinu informacija koju su željeli učiniti dostupnom korisnicima diljem svijeta.
Tijekom jedne od brainstorming sesija, kolega Sean Anderson predložio je “googolplex”, a Larry je skratio na “googol”. Kada je Sean provjeravao dostupnost domene, greškom je upisao “google.com” umjesto “googol.com”, a ta je domena bila slobodna. Larryu se novo ime svidjelo – bilo je lako izgovorljivo, pamtljivo i nekako simpatično, pa su ga odmah registrirali 15. rujna 1997.
Danas je “Google” postao globalni sinonim za pretraživanje interneta, a glagol “guglati” ušao je u rječnike diljem svijeta.
3. Bluetooth
Ako mislite da je Bluetooth dobio ime po nekoj plavoj zubnoj protezi, varate se! Ime ove tehnologije zaista ima korijene u dalekoj prošlosti, točnije u vikinškoj eri i danskom kralju Haraldu “Bluetoothu” Gormssonu.
Harald je vladao u 10. stoljeću i bio poznat po tome što je ujedinio Dansku i Norvešku 958. godine, ali i po svom mrtvom zubu plavičasto-sive boje, zbog kojeg je i dobio nadimak “Bluetooth” (u staroskandinavskom “Blåtand”). Iako danas možda zvuči neobično da je moderna bežična tehnologija nazvana po kraljevu zubu, u vikinškoj kulturi nadimci su bili uobičajeni i često su isticali fizičke osobine ili postignuća.
Priča o imenu počinje 1996. godine, kada su se predstavnici tvrtki Intel, Ericsson i Nokia sastali kako bi standardizirali novu kratkodometnu bežičnu tehnologiju. Inženjer Jim Kardach iz Intela predložio je “Bluetooth” kao privremeni kodni naziv, inspiriran pričom o kralju Haraldu koji je ujedinio skandinavske narode – baš kao što su oni željeli “ujediniti” računala i mobitele putem nove tehnologije.
Zanimljivo, ime Bluetooth je trebalo biti samo privremeno. Prava imena koja su se razmatrala bila su “RadioWire” i “PAN” (Personal Area Networking), ali su obje opcije imale pravne ili marketinške prepreke – RadioWire nije mogao biti zaštićen na vrijeme, a PAN je već bio previše korišten na internetu. Tako je “Bluetooth” ostao jedina dostupna i prepoznatljiva opcija, koja se brzo proširila industrijom i postala sinonim za bežično povezivanje uređaja.
Logo Bluetootha također ima zanimljivu priču: on je spoj dviju nordijskih runa iz mlađeg futharka – Hagall (ᚼ) i Bjarkan (ᛒ), koje predstavljaju inicijale kralja Haralda Bluetootha. Te rune su u Vikinškoj eri ponekad spajane u tzv. “bind rune”, baš kao što je danas spojena tehnologija.
Tko bi rekao da će tisuću godina stara priča o kralju s plavim zubom postati globalni simbol digitalnog povezivanja? Povijest i tehnologija – savršena kombinacija!
4. Spotify
Daniel Ek i Martin Lorentzon, suosnivači Spotifyja, satima su bacali ideje, ponekad čak koristeći online generator žargona, ali ništa nije zvučalo dovoljno originalno i pamtljivo. U jednom trenutku, dok su dovikivali prijedloge iz različitih soba, Martin je izgovorio ime koje je Daniel pogrešno čuo kao “Spotify”.
Oduševljeni zvukom te izmišljene riječi, odmah su provjerili postoji li već takva domena. Srećom, “spotify.com” je bio slobodan, pa su ga registrirali bez puno razmišljanja. Tek kasnije, kad su ih novinari i investitori počeli ispitivati o značenju imena, osmislili su priču da je riječ o spoju engleskih riječi “spot” (pronaći) i “identify” (prepoznati). Istina je, međutim, da Spotify nema nikakvo posebno značenje – jednostavno im je zvučalo dovoljno cool, a nitko drugi nije koristio to ime.
Ova simpatična anegdota pokazuje da su ponekad najbolje stvari rezultat slučajnosti i otvorenosti prema neočekivanom. Danas je Spotify globalni sinonim za glazbeni streaming, a ime koje je nastalo iz nesporazuma postalo je vrijedno milijarde dolara i prepoznatljivo na svim kontinentima.
5. Twitter
Zamislite tim mladih entuzijasta iz San Francisca 2006. godine, okupljenih u prostorijama tvrtke Odeo, kako pokušavaju smisliti ime za novu platformu koja će omogućiti korisnicima da šalju kratke tekstualne poruke prijateljima putem SMS-a.
U to vrijeme vladala je moda izbacivanja samoglasnika iz imena (sjetite se Flickra!), pa je prvi radni naziv bio – “twttr”. Osim što je to bilo praktično zbog dostupnosti domene, pet slova odgovaralo je duljini američkih SMS short codeova, što je dodatno učvrstilo izbor.
No, osnivači su željeli ime koje će bolje opisivati samu bit platforme: kratke, brze poruke koje se šalju u svijet, često bez većeg značaja – baš kao što ptice cvrkuću bez prestanka. U rječniku su naišli na riječ “twitter”, čija je definicija bila “kratak prasak nevažnih informacija” i “cvrkut ptica”.
Zanimljivo, u početku su poruke na platformi zvali “twitterings”, ali su ubrzo shvatili da je “tweet” (cvrkut) kraće, zvučnije i zabavnije.
Tako je nastao najpoznatiji digitalni ptičji cvrkut, a Twitterovo ime postalo je sinonim za brzu razmjenu informacija – i to zahvaljujući kombinaciji modne internetske igre s izbacivanjem samoglasnika, inspiracije iz prirode i malo rječničkog istraživanja.
6. Facebook
Na američkim sveučilištima pojam “facebook” označavao je tiskani ili digitalni imenik s fotografijama i osnovnim informacijama o studentima – poput imena, adrese, broja sobe i telefona. Takvi su imenici bili nezaobilazan alat za upoznavanje kolega, a svaki studentski dom ili generacija imala je svoj vlastiti “facebook”. Mark Zuckerberg, inspiriran tim konceptom, odlučio je digitalizirati ideju i stvoriti univerzalnu online verziju dostupnu svim studentima na Harvardu.
U siječnju 2004. Zuckerberg je počeo raditi na novoj stranici, a 4. veljače iste godine lansirao je “TheFacebook” na adresi thefacebook.com. Na početku je pristup bio ograničen samo na harvardske studente, a korisnici su mogli kreirati profile, dodavati fotografije i osnovne informacije – baš kao u klasičnom “facebooku”, ali u digitalnom i interaktivnom obliku. Popularnost je eksplodirala: već u prva 24 sata registriralo se više od tisuću korisnika, a u roku od mjesec dana više od polovice harvardskih studenata imalo je profil na platformi.
Zuckerberg je ime “TheFacebook” odabrao upravo zbog prepoznatljivosti među studentima – svi su znali što je “facebook”, pa je naziv bio jednostavan, jasan i lako pamtljiv. Ubrzo se platforma proširila na druge prestižne američke fakultete, a kasnije i na širu javnost. Godine 2005. tvrtka je iz imena izbacila određeni član “the” i postala jednostavno “Facebook”.
Zahvaljujući tom jednostavnom, svakodnevnom imenu, Facebook je postao globalni sinonim za društveno umrežavanje, a Zuckerbergov projekt prerastao je iz digitalnog studentskog imenika u najpoznatiju društvenu mrežu na svijetu.
7. Microsoft
Bill Gates i Paul Allen su, kao pravi tehnološki pioniri, željeli ime koje odmah otkriva čime se njihova tvrtka bavi – razvijanjem softvera za tada revolucionarna mikroračunala. Inspiraciju su pronašli u jednostavnom spoju riječi “microcomputer” i “software“, pa je tako nastalo ime “Micro-Soft”, s crticom i velikim slovom S.
Crta je ubrzo nestala iz imena, a 1976. tvrtka je službeno registrirana kao “Micro-Soft” u Novom Meksiku. Već krajem 1970-ih, naziv se standardizirao u “Microsoft”, a tvrtka je nastavila rasti i preselila se u Bellevue, Washington, kako bi bila bliže vrhunskim programerima i tehnološkoj sceni. Tako je Microsoft postao simbol softverske revolucije, a njihovo ime – jednostavno, jasno i univerzalno – danas prepoznaje cijeli svijet.
8. Amazon
Jeff Bezosova potraga za savršenim imenom za svoju tvrtku bila je prava mala avantura, puna zanimljivih pokušaja i promašaja. Prvotno je Amazon zapravo nosio ime “Cadabra”, kao referencu na čarobnu riječ “abrakadabra”, s idejom da online kupnja bude nešto magično i novo. No, ubrzo je njegov odvjetnik primijetio da ime na telefonu često zvuči kao “cadaver” (leš), što baš i nije asocijacija koju želite za buduću globalnu trgovinu.
Bezos je potom razmatrao i neka druga imena, poput “Relentless” (nemilosrdan), “Awake” i “Browse”, a čak je registrirao i domenu relentless.com, koja i danas preusmjerava na Amazon. No, prijatelji su ga uvjerili da “Relentless” zvuči pomalo zastrašujuće i hladno, pa je potraga za imenom nastavljena.
Važnu ulogu odigrao je tada još uvijek važan abecedni poredak web stranica i imena iz tehnološkog svijeta: biti pri vrhu popisa značilo je veću vidljivost. Bezos je zato odlučio da ime mora počinjati slovom “A”. Uzeo je rječnik i počeo listati, tražeći inspiraciju. Kada je naišao na riječ “Amazon” – ime najveće rijeke na svijetu – odmah je osjetio da je to to. Amazon je zvučao egzotično, moćno i drugačije, a simbolizirao je i veličinu i raznolikost, što je savršeno odgovaralo njegovoj viziji stvaranja “najveće knjižare na svijetu”, a kasnije i najveće digitalne trgovine svih proizvoda.
Bezos je kolegama bez puno rasprave objavio da će se tvrtka zvati Amazon, uvjeren da je odabrao ime koje “ostavlja sve druge rijeke daleko iza sebe” – baš kao što je želio da i njegova tvrtka bude veća i raznovrsnija od svih konkurentskih.
9. Hulu
Kad su u pitanju imena iz tehnološkog svijeta osnivači ove platforme tražili su ime koje će biti kratko, zvučno, lako pamtljivo i jedinstveno na engleskom jeziku – i uspjeli su u tome.
Nakon što su odbacili desetke prijedloga, jedan od suosnivača, Eric Feng, predložio je “Hulu”, inspiriran svojim iskustvom iz Kine. U mandarinskom jeziku, “hulu” (葫芦) doslovno znači “tikva” ili “gourd” – posuda koja se u drevnoj Kini koristila za čuvanje dragocjenosti, lijekova ili čak magičnih napitaka.
U starim kineskim poslovicama i legendama, hulu je često prikazivan kao spremnik za nešto vrijedno, pa je simbolika “posude za dragocjenosti” osnivačima bila savršeno prikladna za platformu koja će čuvati i nuditi bogatstvo video sadržaja.
Drugo značenje riječi “hulu” u mandarinskom je “interaktivno snimanje” ili “zapisivanje”, što je osnivačima također bilo relevantno – streaming platforma koja omogućuje korisnicima interakciju s video sadržajem na nov način. Upravo su ta dva značenja – spremnik za dragocjenosti i interaktivno snimanje – osnivači vidjeli kao “dva stupa” na kojima će graditi svoj brend i misiju.
Dodatni plus bio je i to što “Hulu” nije imao značenje u engleskom jeziku, pa su izbjegli moguće neželjene asocijacije ili pravne probleme, a ime je bilo dovoljno kratko i lako za izgovor u cijelom svijetu.
Tako je Hulu postao digitalna “posuda za dragocjenosti” modernog doba, s imenom koje je istovremeno egzotično, pamtljivo i duboko simbolično.
10. Tesla
Ime “Tesla” za jednu od najpoznatijih tehnoloških kompanija današnjice nije odabrano slučajno, već kao izravna počast genijalnom izumitelju Nikoli Tesli, pioniru električne energije i inovatoru čiji su patenti i vizije oblikovali moderni svijet.
Osnivači tvrtke, Martin Eberhard i Marc Tarpenning, nakon brojnih neuspješnih pokušaja s drugim imenima, odlučili su 2003. u Disneylandovom restoranu predložiti upravo “Tesla Motors”, želeći time odati priznanje čovjeku koji je stvorio izmjeničnu struju i indukcijski motor – tehnologiju koja je temelj električnih automobila koje su željeli proizvoditi.
Elon Musk, koji je postao glavni investitor i predsjednik uprave 2004., nije sudjelovao u odabiru imena, ali je kasnije prepoznao njegovu simboliku i često isticao Teslu kao jednog od svojih heroja, uz Edisona i Churchilla.
Sam naziv “Tesla” tako je postao više od brenda – postao je globalni simbol inovacije, kreativnosti i napretka, ali i svojevrsna “revanš” povijesti, jer je Nikola Tesla za života bio često zanemaren i potisnut u sjeni drugih velikana poput Edisona.
Kao što vidimo, imena iz tehnološkog svijeta iza sebe kriju zanimljivu priču – ponekad slučajna, ponekad duboko promišljena, a često i pomalo luckasta. Imena su važna jer stvaraju prvi dojam, bude emocije i ostaju urezana u našoj svakodnevici, a ova imena su uistinu uspjela u tome. Najnoviji novitet Tesle je njihov robot Optimus.