Umjetna inteligencija, AI u zdravstvu, predstavlja revolucionarnu silu koja transformira medicinu i zdravstvenu skrb diljem svijeta. Ova napredna tehnologija donosi brojne koristi i otvara nove mogućnosti za poboljšanje zdravstvenih ishoda, povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova.
Strojno učenje i algoritmi deep learninga omogućuju analizu medicinskih slika poput rendgenskih snimaka, CT skenova i MRI-a s izvanrednom preciznošću i brzinom. AI sustavi mogu prepoznati abnormalnosti koje ljudsko oko možda ne bi uočilo, što dovodi do ranijeg otkrivanja bolesti.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja su pokazala da AI alat može uspješno otkriti 64% epileptičkih lezija mozga koje su radiolozi prethodno propustili uočiti. Ovaj AI alat, treniran na MRI skenovima više od 1.100 odraslih i djece diljem svijeta, može otkriti lezije brže od liječnika, ali i identificirati sitne ili skrivene lezije koje su izmakle ljudskom oku.
Osim toga, AI može analizirati simptome pacijenata, predlagati personalizirane tretmane i predviđati rizike. Inteligentni sustavi za provjeru simptoma postavljaju pacijentima niz pitanja o njihovim simptomima i, na temelju njihovih odgovora, informiraju ih o odgovarajućim sljedećim koracima za traženje skrbi.
Jedna od najimpresivnijih sposobnosti AI-ja je predviđanje i rano otkrivanje bolesti, često prije pojave simptoma. AstraZeneca je razvila model strojnog učenja koji može otkriti prisutnost određenih bolesti prije nego što pacijent postane svjestan bilo kakvih simptoma.
AI može predvidjeti rizike od specifičnih bolesti ili nesreća analizirajući velike količine podataka i omogućiti personalizirani pristup liječenju kroz analizu genetskih podataka i osobnih zdravstvenih zapisa.
Deep learning može analizirati velike količine podataka, uključujući informacije o genetskom sadržaju pacijenta, druge molekularne i stanične analize i faktore životnog stila, te pronaći relevantna istraživanja koja pomažu liječnicima u odabiru tretmana.
Nosivi uređaji i personalizirani medicinski uređaji, poput pametnih satova i pratitelja aktivnosti, pomažu pacijentima i liječnicima u praćenju zdravlja. Ovi AI alati mogu doprinijeti istraživanju faktora zdravlja populacije prikupljanjem i analizom podataka o pojedincima.
AI ima potencijal ubrzati razvoj lijekova smanjenjem vremena i troškova otkrića. Umjetna inteligencija u zdravstvu može podržati donošenje odluka temeljeno na podacima, pomažući istraživačima da razumiju koje spojeve treba dalje istraživati.
Kako koristimo umjetnu inteligenciju u hrvatskom zdravstvu?
AI u zdravstvu predstavlja jednu od najznačajnijih tehnoloških revolucija koja mijenja lice moderne medicine u Hrvatskoj. Dok naš zdravstveni sustav prolazi kroz digitalnu transformaciju, umjetna inteligencija postaje sve važniji saveznik liječnika, medicinskog osoblja i pacijenata.
Ova sofisticirana tehnologija ne samo da unapređuje dijagnostiku i liječenje, već donosi i značajne uštede vremena i resursa u sustavu koji se često suočava s izazovima poput dugih lista čekanja i nedostatka osoblja.
1. Dijagnostička preciznost i brzina
Jedan od najvažnijih doprinosa umjetne inteligencije u hrvatskom zdravstvu je revolucija u dijagnostici. Sofisticirani algoritmi mogu analizirati medicinske slike poput rendgenskih snimaka ili MRI-a u djeliću vremena potrebnog ljudskom oku, identificirajući potencijalne anomalije s izvanrednom preciznošću.
U KBC-u Rijeka, primjerice, algoritmi za prepoznavanje slika mogu analizirati tumor na snimkama i pomoći radiolozima u prepoznavanju i dijagnosticiranju. Ova ustanova već je nabavila dva suvremena ultrazvučna uređaja za Klinički zavod za radiologiju koji omogućuju primjenu računalno potpomognute dijagnoze.
Osim toga, u obradi radioloških slika koje nastaju prilikom nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća koristi se modul temeljen na AI-ju. Ova tehnologija ne samo da ubrzava proces dijagnoze, već i povećava šanse za rano otkrivanje bolesti, što je često ključno za uspješno liječenje.
2. Smanjenje administrativnog opterećenja
Umjetna inteligencija u zdravstvu donosi značajnu uštedu vremena zdravstvenim radnicima smanjujući vrijeme koje troše na administrativne zadatke. Jedan od konkretnih primjera je alat Newton Dictate hrvatskog startupa koji je specijaliziran za medicinski vokabular i hrvatski jezik te omogućava liječnicima da ubrzaju unošenje teksta u nalaze i otpusna pisma. Ova se tehnologija koristi od strane preko 500 liječnika u Hrvatskoj i ubrzava upisivanje teksta do osam puta.
Ravnatelj Doma zdravlja Centar, Ino Protrka, ističe da će umjetna inteligencija unaprijediti rad liječnika tako što će im omogućiti da više vremena posvete pacijentima i njihovim potrebama. Umjesto da troše vrijeme na manualnu analizu podataka, liječnici se mogu fokusirati na složenije zadatke i izravnu skrb o pacijentima.
3. Personalizirana medicina i praćenje pacijenata
AI omogućava personalizirani pristup liječenju kroz analizu genetskih podataka i osobnih zdravstvenih zapisa. Posebno su interesantni digitalni asistenti poput Megi, koja je razvijena u Hrvatskoj i pomaže u praćenju kardiovaskularnih bolesti komunicirajući putem chat aplikacije s pacijentima.
Njezina uloga je da podsjeća na mjerenja tlaka, uzimanje terapije, odgovara na pitanja olakšavajući prikupljanje podataka i kontrolu bolesti za samog pacijenta. Megi trenutno prati oko 2500 pacijenata u 6 ustanova.
Ovakvi sustavi mogu identificirati koji će tretmani najbolje djelovati na temelju specifičnih karakteristika pacijenta, čime se povećava učinkovitost terapija i smanjuje rizik od nuspojava.
4. Rješavanje problema lista čekanja
Jedan od dugogodišnjih problema hrvatskog zdravstva su duge liste čekanja, a umjetna inteligencija može pomoći i u tom području. Ravnatelj DZ-a Zagreb Centar ističe da AI može pomoći u pronalaženju najbržih termina za preglede. Kao primjer navodi da je svoje pacijente za magnetsku rezonancu slao u Pakrac gdje je lista čekanja 14 dana, dok je u Zagrebu oko godinu i pol.
5. AI4Health.Cro – hrvatski projekt digitalizacije zdravstva
Značajan korak u implementaciji AI-ja u hrvatsko zdravstvo predstavlja projekt AI4Health.Cro. Riječ je o neprofitnom, javno-privatnom konzorciju koji umjetnu inteligenciju vidi kao ključnu za napredak zdravstva. Konzorcij okuplja 15 partnera uz koordinatora Institut Ruđer Bošković (IRB), a financira se s 2,9 milijuna eura u sklopu programa Digitalna Europa te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Dr. sc. Anja Barešić, koordinatorica projekta, objašnjava da je riječ o privatno-javnom partnerstvu koje se sastoji od 16 hrvatskih institucija s ekspertizom i infrastrukturom relevantnom za digitalno zdravstvo. U sklopu ovog projekta educiraju, umrežavaju, pomažu u pristupu financijama i omogućavaju testiranje inovativnih tehnologija.
Kao uspješan primjer primjene navela je pilot projekt detekcije atrijske fibrilacije u kardiološkim klinikama. Projekt također nudi podršku malim i srednjim poduzećima te javnim ustanovama, pružajući infrastrukturu za razvoj i testiranje tehnologija baziranih na umjetnoj inteligenciji.
6. Prednosti i izazovi implementacije AI-ja
Istraživačka analiza troškova i koristi pokazuje da umjetna inteligencija ima dokazanu dodanu vrijednost u zdravstvu. Najveće koristi su poboljšanje kvalitete života pacijenata, smanjenje troškova zdravstvene zaštite i učinkovito korištenje zdravstvenih kapaciteta. Postoje i pozitivni učinci za neformalne njegovatelje, jer dijelove njihove skrbi mogu preuzeti AI aplikacije.
Međutim, potencijal korištenja aplikacija umjetne inteligencije u zdravstvu do danas nije u potpunosti iskorišten. Barešić navodi da Hrvatska nije europski predvodnik, ali nije ni loša u implementaciji AI-ja u zdravstvu. “Pred nama je cilj te otoke naprednih tehnologija povezati da sustav bude ujednačeno digitaliziran,” poručuje Barešić.
Izazovi uključuju pitanja privatnosti podataka, etičke dileme oko korištenja AI-ja u donošenju medicinskih odluka, te potrebu za kontinuiranom edukacijom zdravstvenih djelatnika o novim tehnologijama. Također, postoji izazov financiranja, jer su za uređaje ili programe s umjetnom inteligencijom potrebna znatna financijska sredstva.
7. Budućnost AI-ja u hrvatskom zdravstvu
Istraživanja potvrđuju da primjena umjetne inteligencije u zdravstvu ima potencijal osloboditi milijune sati godišnje liječnicima te spasiti nekoliko stotina tisuća života godišnje na razini Europske unije. Ovim projektom omogućit će se europskim startupima i inovatorima da testiraju svoje proizvode, steknu nova znanja, povežu se s ekosustavom te financiraju svoje ideje radi rješavanja problema koji kontinuirano opterećuju zdravstvo – starenje populacije, porast kroničnih bolesti, nedostatak osoblja i duge liste čekanja.
Što je sigurno, AI u zdravstvu ima potencijal za revolucioniranje načina na koji se pristupa dijagnozi, liječenju, upravljanju podacima i prevenciji bolesti, čineći zdravstvenu zaštitu preciznijom, bržom i učinkovitijom. Važno je naglasiti da umjetna inteligencija ne može zamijeniti potrebu pacijenta za osobnim kontaktom sa svojim liječnikom. Kako ističe Protrka, na umjetnu inteligenciju u zdravstvu treba gledati kao na veliku pomoć, a ne kao na konkurenciju liječnicima.
Dok Hrvatska nastavlja svoj put digitalne transformacije zdravstva, umjetna inteligencija će nesumnjivo igrati sve važniju ulogu u oblikovanju budućnosti u kojoj zdravstvena skrb postaje dostupnija, učinkovitija i personaliziranija za sve građane.