Kako napraviti elektronički potpis? (6 jednostavnih koraka)

Blog

Digitalizacija poslovanja i administracije donijela je brojne prednosti, a među najvažnijima je svakako elektronički potpis. On omogućuje brzo, sigurno i pravno valjano potpisivanje dokumenata bez potrebe za fizičkom prisutnošću ili papirologijom. 

elektronički potpis
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ipak, mnogi još uvijek nisu sigurni kako napraviti elektronički potpis, koje alate koristiti i na što obratiti pažnju. U nastavku slijedi vodič kroz najvažnije korake i savjete kako izraditi e-potpis, uz praktične informacije i korisne preporuke.

6 jednostavnih koraka za izradu digitalnog potpisa

Elektronički potpis, u najširem smislu, predstavlja bilo koji podatak u elektroničkom obliku koji je pridružen ili logički povezan s nekim elektroničkim dokumentom i kojim potpisnik potvrđuje svoj identitet i volju. To može biti jednostavan skenirani vlastoručni potpis, klik na “Prihvaćam” ili čak upisivanje imena na kraju e-maila.

Međutim, u poslovnom i pravnom okruženju, gdje je sigurnost podataka i autentičnost potpisnika od presudne važnosti, koristi se napredniji oblik – digitalni potpis. Digitalni potpis je podskup elektroničkog potpisa, ali se temelji na sofisticiranim kriptografskim metodama i digitalnim certifikatima. 

Ova tehnologija koristi par ključeva – privatni i javni – kako bi se osiguralo da je potpis autentičan i da dokument nije mijenjan nakon potpisivanja. 

Samo digitalni potpis s kvalificiranim certifikatom ima pravnu snagu izjednačenu s vlastoručnim potpisom, što je definirano europskom eIDAS regulativom. 

Time se jamči ne samo identitet potpisnika, već i integritet sadržaja, što je ključno u svakodnevnom poslovanju, javnoj upravi i pravnim transakcijama.

1. Nabava kvalificiranog digitalnog certifikata

Proces izrade elektroničkog potpisa započinje nabavom kvalificiranog digitalnog certifikata. Ovaj certifikat je digitalni identifikacijski dokument koji izdaje ovlaštena institucija, poput Fine, AKD-a ili Certilije. Njegova uloga je potvrditi identitet korisnika i omogućiti mu izradu pravno valjanog digitalnog potpisa. 

Certifikat može biti pohranjen na različitim medijima: pametnoj kartici, USB tokenu, elektroničkoj osobnoj iskaznici ili u oblaku. Svaka od ovih opcija ima svoje prednosti – kartice i tokeni pružaju fizičku sigurnost, dok cloud rješenja omogućuju mobilnost i pristup s više uređaja.

Nabava certifikata uključuje nekoliko koraka. Prvo, korisnik podnosi zahtjev za izdavanje certifikata, pri čemu je potrebna pouzdana identifikacija – najčešće osobnom prisutnošću u poslovnici ili putem video identifikacije. 

Nakon provjere identiteta, korisnik dobiva pristupne podatke, najčešće u obliku PIN-a ili jednokratne lozinke, koji su nužni za aktivaciju certifikata. Za korisnike s novom e-osobnom iskaznicom, proces je dodatno pojednostavljen – aktivacija e-potpisa moguća je putem službene aplikacije ili u najbližem uredu, bez potrebe za dodatnim uređajima.

Kvalificirani digitalni certifikat je temelj svakog sigurnog elektroničkog potpisa. On omogućuje korisniku da potpisuje dokumente s punom pravnom snagom, pristupa e-uslugama i sigurno komunicira u digitalnom okruženju. Pravilno izdavanje i aktivacija certifikata prvi su korak prema pouzdanoj digitalnoj identifikaciji.

2. Odabir aplikacije za izradu e-potpisa

Nakon što je certifikat izdan i aktiviran, sljedeći je korak odabir odgovarajuće aplikacije za izradu elektroničkog potpisa. Na tržištu postoji niz rješenja, od univerzalnih programa poput Adobe Acrobat Readera, koji omogućuje digitalno potpisivanje PDF dokumenata, do specijaliziranih aplikacija koje nude sami izdavatelji certifikata, poput Fine, Certilije ili AKD-a. Osim toga, dostupne su i razne online platforme koje omogućuju jednostavno i brzo potpisivanje bez potrebe za instalacijom dodatnog softvera.

Većina ovih aplikacija dizajnirana je tako da bude jednostavna za korištenje, s jasnim uputama i intuitivnim sučeljem. Bez obzira na razinu tehničkog znanja korisnika, proces potpisivanja je prilagođen tako da bude brz i siguran, što dodatno potiče širu upotrebu e-potpisa u svakodnevnom poslovanju.

3. Proces izrade elektroničkog potpisa: jednostavno i brzo

Sam postupak izrade elektroničkog potpisa svodi se na nekoliko osnovnih koraka. Prvo, potrebno je otvoriti dokument koji se želi potpisati, najčešće u PDF formatu. Zatim se u aplikaciji bira opcija za digitalni potpis, nakon čega slijedi prijava s digitalnim certifikatom i unos PIN-a. Nakon potvrde, dokument se digitalno potpisuje i sprema.

Tako potpisan dokument automatski sadrži sve potrebne sigurnosne elemente: podatke o potpisniku, vrijeme potpisivanja, te kriptografski zaštićen potpis koji jamči autentičnost i integritet dokumenta. Ovakav način potpisivanja ne samo da štedi vrijeme, već i eliminira mogućnost manipulacije sadržajem nakon potpisivanja.

4. Potpisivanje na različitim uređajima

Jedna od najvećih prednosti digitalnog potpisa je njegova fleksibilnost. Elektronički potpis moguće je izraditi na računalu, tabletu ili pametnom telefonu, ovisno o vrsti certifikata i odabranoj aplikaciji. 

Certifikati pohranjeni u oblaku omogućuju potpisivanje dokumenata s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, što je posebno korisno za korisnike koji često putuju ili rade na daljinu. S druge strane, za korištenje USB tokena ili pametne kartice potreban je odgovarajući čitač, što pruža dodatni sloj sigurnosti, ali zahtijeva fizički pristup uređaju.

Ova prilagodljivost omogućuje korisnicima da biraju način potpisivanja koji najbolje odgovara njihovim potrebama i radnim navikama, čime se dodatno povećava učinkovitost i sigurnost digitalne komunikacije.

5. Provjera valjanosti i sigurnosti e-potpisa

Nakon što je dokument potpisan, preporučuje se provjeriti valjanost elektroničkog potpisa. To se može učiniti putem validatora na web stranicama izdavatelja certifikata ili izravno u aplikacijama poput Adobe Readera. Provjera uključuje potvrdu autentičnosti potpisnika, integriteta dokumenta i pravne valjanosti potpisa.

elektroničko potpisivanje
FOTO: SHUTTERSTOCK

Kvalificirani digitalni potpis jamči da je dokument potpisala ovlaštena osoba, da sadržaj nije mijenjan nakon potpisivanja i da potpis ima punu pravnu snagu. Ova sigurnosna provjera ključna je za zaštitu od prijevara, neovlaštenih izmjena i drugih sigurnosnih prijetnji u digitalnom okruženju.

6. Sigurno čuvanje certifikata i podataka

Na kraju, važno je naglasiti da sigurnost elektroničkog potpisa ne ovisi samo o tehnologiji, već i o odgovornom ponašanju korisnika. PIN, lozinke i uređaje za pohranu certifikata treba čuvati s posebnom pažnjom, slično kao što se čuva bankovna kartica ili osobni dokumenti. Nikada se ne preporučuje dijeljenje certifikata ili pristupnih podataka s drugima, a u slučaju gubitka ili sumnje na zloupotrebu, certifikat treba odmah opozvati kod izdavatelja.

Pravilno upravljanje certifikatima i sigurnosnim podacima temelj je pouzdanosti svakog elektroničkog potpisa. Samo tako moguće je osigurati maksimalnu zaštitu digitalnog identiteta i pravnu sigurnost svih elektroničkih transakcija.

Prednosti i mane elektroničkog potpisa

E-potpis, odnosno digitalni potpis, postao je nezaobilazan alat u modernom poslovanju i svakodnevnoj administraciji. Ipak, kao i svaka tehnologija, ima svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti elektroničkog potpisa

  • Ušteda vremena i novca
    Elektronički potpis značajno ubrzava procese – dokumenti se mogu potpisati i razmijeniti u nekoliko sekundi, bez potrebe za ispisom, skeniranjem ili slanjem poštom. Time se smanjuju troškovi papira, tinti, poštarine i skladištenja.
  • Neovisnost o lokaciji i vremenu
    Dokumente je moguće potpisivati s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, što je posebno korisno za rad na daljinu ili kada je potrebno više potpisa s različitih lokacija.
  • Veća sigurnost i zaštita dokumenata
    Napredni digitalni potpisi koriste kriptografiju, autentifikaciju i enkripciju, čime se osigurava autentičnost potpisnika i integritet dokumenta. Svaka izmjena nakon potpisa je lako uočljiva, a pristup dokumentima može biti ograničen samo ovlaštenim osobama.
  • Ekološka održivost
    Digitalizacija procesa smanjuje potrebu za papirom i fizičkim skladištenjem, što doprinosi zaštiti okoliša.
  • Jednostavno praćenje i organizacija
    Mnoge platforme omogućuju praćenje statusa potpisa, digitalnu arhivu i jednostavno pretraživanje dokumenata, što olakšava upravljanje dokumentacijom.
  • Povećana točnost
    Elektronički potpis često uključuje obavezna polja, čime se smanjuje mogućnost pogrešaka ili nepotpunih dokumenata.

Mane elektroničkog potpisa

  • Pravna valjanost i prihvaćenost
    Iako su elektronički potpisi pravno priznati u mnogim državama, postoje jurisdikcije i institucije koje ih još uvijek ne prihvaćaju kao ekvivalent vlastoručnom potpisu, osobito kod određenih vrsta dokumenata (npr. u nekim pravnim ili financijskim transakcijama).
  • Sigurnosni rizici i mogućnost zloupotrebe
    Elektronički potpisi mogu biti podložni prijevarama, krađi identiteta ili hakiranju, osobito ako se koriste jednostavni oblici potpisa ili ako korisnik ne pazi na zaštitu pristupnih podataka.
  • Tehnički izazovi i kompatibilnost
    Za korištenje elektroničkog potpisa potrebna je određena tehnička infrastruktura (uređaji, internet, softver), a mogući su i problemi kompatibilnosti između različitih sustava ili formata dokumenata.
  • Poteškoće s verifikacijom i dugoročnom dostupnošću
    Dugoročna provjera autentičnosti može biti izazovna zbog promjena tehnologije, zastarjelih algoritama ili nekompatibilnosti softvera. Također, neki servisi zahtijevaju pohranu dokumenata na njihovim serverima, što može biti problematično za korisnike koji žele potpunu kontrolu nad svojim podacima.
  • Kulturalne i korisničke barijere
    U nekim kulturama i industrijama još uvijek se preferira vlastoručni potpis, a dio korisnika pokazuje nepovjerenje prema digitalnim rješenjima ili ima poteškoća s korištenjem tehnologije.

Elektronički potpis donosi brojne prednosti – brzinu, sigurnost, ekološku održivost i praktičnost. Ipak, važno je biti svjestan ograničenja, pravnih i sigurnosnih izazova te potreba za adekvatnom tehničkom podrškom i edukacijom korisnika. Pravilnom primjenom i uz odabir pouzdanih rješenja, prednosti elektroničkog potpisa mogu daleko nadmašiti njegove mane.

potpis
FOTO: SHUTTERSTOCK

Opasnosti elektroničkog potpisa i kako ih izbjeći

Iako elektronički potpis i posebno digitalni potpis nude visok stupanj sigurnosti, važno je biti svjestan potencijalnih opasnosti i prijetnji koje mogu ugroziti integritet, autentičnost i povjerljivost digitalno potpisanih dokumenata. Pravilno korištenje i zaštita e-potpisa ključni su za izbjegavanje zloupotreba i sigurnosnih incidenata.

1. Neodgovorno čuvanje privatnog ključa i pristupnih podataka

Privatni ključ i pristupni podaci (PIN, lozinke) za izradu elektroničkog potpisa moraju se čuvati na sigurnom mjestu. Gubitak, krađa ili dijeljenje ovih podataka s trećim osobama može dovesti do neovlaštenog potpisivanja dokumenata u vaše ime, što ima ozbiljne pravne posljedice. Preporučuje se korištenje sigurnih uređaja (pametne kartice, USB tokeni) i redovito mijenjanje lozinki.

2. Prijetnje putem mreže i napadi na sustave

Elektronički potpis oslanja se na sigurnu komunikaciju između korisnika i poslužitelja. Međutim, napadi poput prisluškivanja (sniffing), krađe pristupnih podataka, DDoS napada ili SQL injectiona mogu ugroziti sigurnost sustava za potpisivanje. Posebno su rizične nezaštićene javne mreže i korištenje neprovjerenih uređaja za potpisivanje.

3. Lažno predstavljanje i kompromitacija identiteta

Jedan od izazova digitalnog potpisa je sigurnost povezivanja ključa s identitetom osobe. Ako napadač uspije preuzeti vaš privatni ključ ili lažno se predstavi kao vi, može potpisivati dokumente u vaše ime. Rješenje je korištenje certificiranih sustava i infrastrukture javnog ključa (PKI), koji jamče identitet svakog potpisnika.

4. Phishing i socijalni inženjering

Napadači često koriste lažne e-mailove i web stranice kako bi korisnike naveli na otkrivanje pristupnih podataka ili preuzimanje zlonamjernog softvera. Uvijek provjerite autentičnost stranica i pošiljatelja prije unosa lozinki ili preuzimanja dokumenata za potpisivanje.

5. Neprovjerena valjanost potpisa

Nakon potpisivanja, uvijek provjerite valjanost elektroničkog potpisa putem službenih validatora ili aplikacija izdavatelja certifikata. Tako se može utvrditi je li dokument naknadno mijenjan ili je došlo do kompromitacije potpisa.

6. Zakonske posljedice nepažnje

Neodgovorno korištenje sredstava za izradu elektroničkog potpisa može dovesti do novčanih kazni i pravnih posljedica. Zakon propisuje obvezu pažljivog čuvanja podataka, pravodobnog opoziva certifikata u slučaju sumnje na zloupotrebu i ažuriranja informacija kod izdavatelja.

Zaštitite svoj e-potpis kao što čuvate bankovnu karticu – nikada ne dijelite privatni ključ, redovito provjeravajte valjanost potpisa i koristite samo provjerene uređaje i aplikacije. Tako ćete izbjeći najčešće opasnosti i osigurati sigurnost svog digitalnog identiteta