Kakav je utjecaj tehnologije na zdravlje? 5 stvari koje trebate znati

Utjecaj tehnologije na zdravlje postao je jedno od najvažnijih pitanja suvremenog društva, jer digitalna tehnologija oblikuje i svakodnevicu i dugoročno blagostanje ljudi svih generacija. 

Dok s jedne strane tehnologija donosi brojne prednosti, s druge otvara i nova pitanja vezana uz mentalno i tjelesno zdravlje. Evo 5 stvari koje trebate znati kako biste razumjeli ovaj složen, ali izuzetno aktualan odnos.

5 stvari koje trebate znati o utjecaju tehnologije na zdravlje

Tehnologija je ušla u gotovo sve pore modernog života, od privatne do poslovne sfere i nemoguće je u potpunosti izbjeći kontakt s njom. Zbog toga je važno informirati se o njenom utjecaju na naše živote.

Umjerenost i edukacija omogućuju stvaranje ravnoteže između online i offline života. Pravilnim postavljanjem granica, razvijanjem svijesti o rizicima digitalnog stresa i usvajanjem zdravih navika, moguće je iskoristiti prednosti tehnologije bez ugrožavanja mentalnog i tjelesnog zdravlja.

1. Digitalna tehnologija i mentalno zdravlje

Digitalna tehnologija i mentalno zdravlje predstavljaju kompleksan odnos u kojem prednosti i rizici koegzistiraju, a njihova ravnoteža ovisi o načinu i intenzitetu korištenja. S jedne strane, digitalna tehnologija omogućuje bržu i lakšu socijalnu povezanost, pristup informacijama, edukaciju i podršku putem online terapija i aplikacija za mentalno zdravlje. Posebno u kriznim situacijama ili kod osoba koje žive u udaljenim područjima, digitalni alati mogu biti izuzetno važni za održavanje psihološke dobrobiti i osjećaja pripadnosti.

Međutim, negativni utjecaji digitalne tehnologije na mentalno zdravlje sve su izraženiji, osobito među mladima. Prekomjerna upotreba društvenih mreža, igara i digitalnih sadržaja može dovesti do problema s koncentracijom, depresije, tjeskobe i razvoja ovisnosti. 

Istraživanja pokazuju da su adolescenti posebno osjetljivi na digitalni stres, koji proizlazi iz neprekidne dostupnosti, preopterećenosti informacijama i stalnog pritiska da budu online. Ovakva stalna povezanost stvara osjećaj pritiska, straha od propuštanja (FOMO – Fear of Missing Out), ali i digitalnog umora, što može rezultirati poremećajima spavanja, smanjenjem kvalitete sna i općim padom psihološke otpornosti.

Jedan od bitnih problema je i iluzija socijalne povezanosti koju stvaraju društvene mreže. Dok virtualni kontakti mogu pružiti osjećaj pripadnosti, oni ne mogu u potpunosti zamijeniti stvarne odnose,  “licem u lice”, što može dovesti do osjećaja usamljenosti i izolacije, unatoč velikom broju online prijatelja. 

Algoritmi društvenih mreža dodatno potiču kompulzivno korištenje, dok izloženost idealiziranim prikazima života drugih može izazvati zavist, smanjiti samopouzdanje i povećati rizik od depresije, osobito kod adolescenata.

Ovisnost o internetu i društvenim mrežama sve je češća pojava koja se povezuje s razvojem anksioznosti, depresije, ADHD-a i socijalne fobije. Takva ovisnost često započinje kao način suočavanja sa stresom, ali dugoročno može narušiti akademski uspjeh, obiteljske odnose i opće funkcioniranje. Posebno zabrinjava činjenica da prekomjerna upotreba digitalne tehnologije može značajno smanjiti kvalitetu sna, što dodatno pogoršava psihičko i tjelesno zdravlje mladih.

S druge strane, digitalna tehnologija može biti i saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja. Mobilne aplikacije i internetske terapije omogućuju pristupačnu i učinkovitu podršku osobama koje se bore s depresijom, tjeskobom ili drugim psihičkim poteškoćama. Ključ za pozitivan utjecaj digitalne tehnologije leži u umjerenosti, edukaciji i razvijanju zdravih digitalnih navika, uz jasne granice između online i offline svijeta. Tu se često priča o opasnosti virtualne stvarnosti.

Digitalna tehnologija je “dvostruki mač” za mentalno zdravlje: donosi brojne koristi, ali i značajne rizike. Najveći izazov je pronaći ravnotežu i koristiti tehnologiju na način koji potiče psihološko blagostanje, a ne ga ugrožava.

2. Tjelesno zdravlje pod pritiskom ekrana

Utjecaj tehnologije na tjelesno zdravlje najizraženiji je kroz sjedilački način života i smanjenu tjelesnu aktivnost, što postaje sve veći javnozdravstveni problem, osobito među djecom i adolescentima. 

Brojna istraživanja potvrđuju da prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranom – bilo da je riječ o računalima, pametnim telefonima, tabletima ili televizorima – ima izravnu povezanost s lošijom kardiorespiratornom kondicijom, povećanjem tjelesne mase i rizikom od pretilosti.

Sjedilački način života, potaknut digitalnim uređajima, negativno utječe na cijeli organizam. Dugotrajno sjedenje dovodi do atrofije mišića, smanjenja pokretljivosti zglobova, slabljenja čvrstoće kostiju i opterećenja kralježnice. 

Osim toga, smanjuje se kapacitet srca i pluća, povećava se rizik od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, povišenih vrijednosti kolesterola i problema s cirkulacijom, uključujući trombozu i plućnu emboliju. 

Dugotrajno sjedenje i manjak tjelesne aktivnosti povezani su i s razvojem psihičkih problema, poput tjeskobe i depresije, jer fizička aktivnost potiče otpuštanje endorfina, hormona sreće.

Kod djece i mladih, prekomjerna upotreba digitalnih uređaja snažno je povezana s povećanim rizikom od pretilosti, a meta-analize pokazuju da više od dva sata dnevno pred ekranom značajno povećava indeks tjelesne mase (BMI). 

Djeca koja provode više vremena pred ekranom češće konzumiraju visokokaloričnu hranu, izložena su reklamama za nezdrave proizvode, a istovremeno provode manje vremena u prirodi i sportskim aktivnostima. Takav obrazac ponašanja postavlja temelje za dugoročne zdravstvene probleme, uključujući kronične nezarazne bolesti, smanjenje kvalitete života i skraćenje životnog vijeka.

Dugotrajno gledanje u ekrane također može uzrokovati probleme s vidom (naprezanje očiju, suhoća, zamagljen vid), glavobolje i bolove u vratu i leđima, što dodatno pogoršava opće fizičko stanje. Sjedilački način života smanjuje oksigenaciju krvi i negativno utječe na moždane funkcije, što može smanjiti sposobnost učenja, pamćenja i motivaciju za umni rad.

3. Kvaliteta sna i digitalni uređaji

Jedan od najčešćih problema u digitalnom dobu je narušena kvaliteta sna, što izravno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje. Korištenje mobitela, računala i tableta prije spavanja, osobito zbog plavog svjetla koje ekrani emitiraju, može poremetiti prirodni ritam spavanja, uzrokovati nesanicu, noćna buđenja i dnevni umor.

Plavo svjetlo smanjuje proizvodnju melatonina, hormona koji regulira pospanost i ciklus spavanja. Djeca su posebno osjetljiva na plavo svjetlo, a istraživanja pokazuju da večernje korištenje ekrana dvostruko više potiskuje melatonin kod djece nego kod odraslih, što rezultira kasnijim odlaskom na spavanje i manjkom sna. Studije su pokazale da djeca koja tijekom noći imaju pristup digitalnim uređajima spavaju u prosjeku 20 minuta kraće i češće se osjećaju umorno i neispavano.

Korištenje ekrana u krevetu dodatno povećava rizik od nesanice, a svaki dodatni sat uz ekran nakon odlaska u krevet smanjuje trajanje sna i povećava rizik od poremećaja spavanja. Ometanje sna nije povezano samo s vrstom aktivnosti na ekranu, već prvenstveno s ukupnim vremenom provedenim pred ekranom i odgađanjem vremena za odmor.

Dugoročno, nedostatak sna može dovesti do povećanog rizika od kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih problema i depresije, kao i do smanjenja kognitivnih funkcija, koncentracije i opće produktivnosti. 

Stručnjaci preporučuju izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije spavanja, korištenje filtera za plavo svjetlo i postavljanje uređaja izvan dosega tijekom noći kako bi se poboljšala kvaliteta sna i opće zdravlje.

4. Digitalni stres i preopterećenje informacijama

Stalna povezanost i neprekidno “bombardiranje” informacijama postali su svakodnevica suvremenog života, a digitalni stres sve češći problem među djecom, mladima i odraslima. Digitalni stres označava negativan i štetan utjecaj korištenja digitalne tehnologije i alata na mentalno i tjelesno zdravlje, a među njegovim glavnim uzrocima ističu se preopterećenost informacijama, stalna dostupnost i strah od propuštanja sadržaja (FOMO).

Prevelika količina informacija kojoj smo izloženi putem interneta, društvenih mreža i digitalnih platformi često nadmašuje kapacitete našeg mozga za obradu i filtriranje relevantnih sadržaja. To dovodi do osjećaja preopterećenosti, smanjene koncentracije, umora, pa čak i do problema s donošenjem odluka i zadržavanjem pažnje. 

Kod mladih ljudi, koji su odrasli u digitalnom okruženju, preopterećenje informacijama dodatno otežava razlikovanje važnog od nevažnog, a stalna potreba za novim podražajima smanjuje sposobnost odmora i opuštanja.

Digitalni stres ne utječe samo na mentalno zdravlje, već može oslabiti i imunitet, povećati razinu tjeskobe, uzrokovati poremećaje spavanja i doprinijeti osjećaju iscrpljenosti. Istraživanja pokazuju da stalna dostupnost i pritisak da odmah odgovaramo na poruke ili obavijesti mogu narušiti međuljudske odnose, ali i dovesti do socijalne izolacije ako se osoba povuče iz online komunikacije.

5. Umjerenost i edukacija

Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša – presudno je kako je koristimo. 

Umjereno korištenje digitalnih uređaja, postavljanje jasnih granica i redovita tjelesna aktivnost ključni su za prevenciju digitalnog stresa i preopterećenja informacijama.

Stručnjaci preporučuju nekoliko praktičnih koraka:

• Odredite vrijeme kada ne koristite digitalne uređaje, primjerice tijekom obroka ili prije spavanja. Pravilo 50-10 (50 minuta rada, 10 minuta pauze) pomaže smanjiti digitalni umor.
• Ograničite obavijesti samo na najvažnije aplikacije kako biste smanjili stalne prekide i osjećaj hitnosti.
• U trenucima digitalnog stresa, preusmjerite se na fizičku aktivnost, meditaciju ili boravak u prirodi.
• Fokusirajte se na jedan zadatak odjednom kako biste smanjili osjećaj preopterećenosti i povećali učinkovitost.
• Razvijajte kritičko razmišljanje i učite prepoznavati nepouzdane izvore informacija, osobito kod djece i mladih.
• Roditelji, učitelji i stručnjaci trebaju biti aktivno uključeni u postavljanje pravila i edukaciju o zdravim digitalnim navikama, ali i sami davati primjer umjerenosti i otpornosti na digitalne izazove.

Utjecaj tehnologije na zdravlje djece: prednosti i mane

Digitalna tehnologija postala je sastavni dio djetinjstva, oblikujući način na koji djeca uče, komuniciraju, zabavljaju se i razvijaju. 

Utjecaj tehnologije na zdravlje djece tema je koja izaziva brojne rasprave među roditeljima, stručnjacima i odgojiteljima. Iako digitalni svijet nudi brojne prednosti, važno je prepoznati i moguće rizike te pronaći ravnotežu u svakodnevnom životu.

Prednosti tehnologije za zdravlje djece

1. Pristup znanju i edukaciji
Tehnologija omogućuje djeci brz i jednostavan pristup informacijama, obrazovnim sadržajima i interaktivnim alatima za učenje. Edukativne aplikacije, online predavanja i digitalne enciklopedije potiču znatiželju, kreativnost i razvoj kognitivnih vještina. Djeca mogu učiti strani jezik, programirati, rješavati matematičke zadatke ili istraživati svijet znanosti – sve iz vlastite sobe.

2. Socijalna povezanost i podrška
Digitalne platforme omogućuju djeci komunikaciju s vršnjacima, članovima obitelji i učiteljima, čak i kada su fizički udaljeni. Posebno su važne u situacijama izolacije, bolesti ili preseljenja, kada tehnologija pomaže u održavanju osjećaja pripadnosti i emocionalne podrške.

3. Razvoj digitalnih vještina
Rano usvajanje digitalnih kompetencija priprema djecu za budućnost i tržište rada. Korištenje računala, tableta i pametnih telefona razvija informatičku pismenost, snalažljivost i sposobnost rješavanja problema.

4. Poticanje kreativnosti i zabave
Mnoge aplikacije i platforme potiču kreativnost – crtanje, skladanje glazbe, izrada animacija ili snimanje videa. Djeca kroz igru i zabavu razvijaju maštu i motoriku.

Mane i rizici tehnologije za zdravlje djece

1. Sjedilački način života i tjelesno zdravlje
Prekomjerno korištenje ekrana često znači manje vremena za igru na otvorenom, sport i kretanje. Sjedilački način života povećava rizik od pretilosti, slabije kondicije, problema s kralježnicom i mišićima, kao i od kroničnih bolesti u kasnijoj dobi.

2. Problemi s vidom i snom
Dugotrajno gledanje u ekrane može uzrokovati naprezanje očiju, suhoću, zamagljen vid i glavobolje. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani remeti proizvodnju melatonina, što može dovesti do nesanice, loše kvalitete sna i umora.

3. Mentalno zdravlje i emocionalni razvoj
Djeca izložena društvenim mrežama i digitalnim sadržajima mogu razviti probleme sa samopouzdanjem, tjeskobu, osjećaj usamljenosti ili depresije. Cyberbullying, usporedbe s drugima i nerealni standardi ljepote dodatno opterećuju njihovu emocionalnu dobrobit.

4. Ovisnost i problemi s koncentracijom
Brza izmjena sadržaja, stalne notifikacije i igre osmišljene da zadrže pažnju mogu dovesti do razvoja ovisnosti o ekranu, smanjene koncentracije i poteškoća u učenju. Djeca često imaju problema s kontrolom vremena provedenog online.

5. Smanjena socijalna interakcija uživo
Previše vremena pred ekranom može smanjiti prilike za igru i druženje licem u lice, što je ključno za razvoj socijalnih vještina, empatije i emocionalne inteligencije.

Tehnologija može biti moćan saveznik u razvoju djece, ali i izvor ozbiljnih izazova za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje. Stvar je u ravnoteži: roditelji, odgojitelji i društvo trebaju djeci omogućiti sigurno i svrhovito korištenje digitalnih alata, uz dovoljno vremena za igru, kretanje i neposrednu komunikaciju. Pravilno usmjerena, tehnologija može obogatiti djetinjstvo i pripremiti djecu za svijet budućnosti, ali samo ako se koristi odgovorno i s mjerom.